Dobro došli na web stranicu naše školske knjižnice!
Knjižničarka: Anđela Boljat, mag. educ. philol. croat.
knjiznica.marina@gmail.com
9:00 - 15:00, Ponedjeljak- Četvrtak, Petak -PŠ Blizna
Pravila posudbe knjiga
- korisnici školske knjižnice su učenici, učitelji i ostali djelatnici OŠ Ivan Duknović
- odjednom se mogu posuditi najviše 2 naslova – lektirni i za slobodno čitanje (na razdoblje od 14 dana, rok posudbe može se produžiti još jednom na 14 dana)
- dok se ne vrate posuđene lektire ne mogu se posuditi nove
- ako zbog bolesti ili drugog razloga učenik nije u mogućnosti na vrijeme vratiti knjigu, dužan je o tome obavijestiti knjižničarku, a posuđenu knjigu vratiti odmah nakon prestanka razloga spriječenosti
- referentna građa (leksikoni, rječnici, enciklopedije, pravopisi), stručna literatura i časopisi mogu se koristiti samo u prostoru knjižnice
- korisnici su dužni čuvati knjige i ostalu građu od oštećenja (podcrtavanje, trganje listova, izrezivanje slika…)
- oštećenu ili izgubljenu građu korisnik je dužan nadoknaditi zamjenom za istovrsnu građu ili građu u istoj novčanoj vrijednosti
- na kraju školske godine učenici su dužni vratiti sve posuđeno u školsku knjižnicu kako bi mogli preuzeti svoje svjedodžbe
Što sve možeš raditi u knjižnici ?
- posuditi knjige (1 lektira + 1 knjiga po slobodnom izboru)
- naučiti nešto iz enciklopedija, leksikona i atlasa
- pronaći nepoznate i strane riječi u rječnicima
- pročitati neki učenički ili popularno-znanstveni časopis
- napisati zadaću
- izrađivati plakate i referate
- služiti se računalom i Internetom
Literarni kutak
O lijepa, o draga, o slatka slobodo
Sloboda – što to znači? Je li ona opipljiva ili pak apstraktna? Danas, u ovome svijetu, sloboda je, nažalost, nepojmljiva.
Danas prate svaki naš korak; što odijevamo, što volimo, što radimo, gdje smo. Nismo slobodni voljeti, nismo slobodni vjerovati, nismo slobodni biti svoji, ni biti drugačiji.
Tko je kriv?
Zašto čovjek ne bi volio?
Zašto čovjek ne bi vjerovao?
Zašto čovjek ne bi bio drugačiji?!
Zar je smisao života da budemo kao drugi? Ako se odvažiš biti drugačiji, osuđuju te.
Što to ljude ograničava da budu slobodni? Jesu li to drugi ljudi? Da, jer ako nisi isti kao oni, stvorit će vam veliki pritisak od kojega je teško pobjeći.
Je li kriv novac? Ne, jer istinska sreća i samopouzdanje stvaraju slobodu, a to se novcem ne može kupiti.
Ako slobodu gledamo kao vrhunac života, možemo ju zamisliti kao vrh strme planine na koju se cijeli život penjemo. Prvi je kilometar planine najteži jer na njemu shvaćamo tko smo i što smo te želimo li istinski slobodu. Drugi kilometar je psihološka igra. Na tom kilometru odlučujemo želimo li koga sa sobom. Mudro birajte, jer nisu svi ljudi isti. Kad ju nađete budite joj podrška pa će i ona to vama biti. Treći kilometar je kilometar na kojem se često pada jer vas lavine snijega lako mogu baciti. Budite oprezni!
Čestitam! Na vrhu ste! Slobodni ste!
Slobodni ste voljeti, slobodni ste vjerovati, slobodni ste biti drugačiji i nije vam bitno što drugi misle.
Sve u svemu, sloboda je nešto neprocjenjivo i ako ste je ostvarili, ne dajte je ni za što na svijetu.
Jakov Rinčić, 8.b
listopad, 2018.
Susret s Baščanskom pločom
Dragi ljudi, ispričat ću vam priču o mojem istraživanju Baščanske ploče 2011. godine.
Jednog dana, tijekom svibnja 2011. godine, netko mi je pokucao na vrata. Otvorio sam , i gle – na pragu su mi stajali djelatnici HAZU-a. Rekli su mi da dođem istražiti Baščansku ploču jer znaju da sam ja vrsni poznavatelj glagoljice – i oble, i uglate. Saznao sam da oni provode projekt izrade kopije ploče, no trebaju istraživača da prouči original. Naglasili su da bi ta kopija bila postavljena na mjestu pronalaska, u maloj crkvici kod Jurandvora. Tako sam otputovao u Zagreb, gdje se nalazi HAZU. Onamo su me dočekali djelatnici HAZU-a. Zajedno smo oprezno premjestili vitrinu s pločom u laboratorij. Pogledao sam u ploču, da vidim kojim je tipom glagoljice pisana.
Nevjerojatno, ali tu je bilo slova i oble i uglate glagoljice. Mjesec dana istraživanja dovelo je do zaključka kako je Baščanska ploča napisana prijelaznim tipom glagoljice jer se oko 1100., kada je Baščanska ploča izrađena, počela pojavljivati uglata glagoljica zamjenjujući dotadašnju oblu. Stoga su se istovremeno koristile obje vrste. Sad su mogli izraditi kopiju ploče. Dva mjeseca kasnije kopija Baščanske ploče postavljena je u crkvici kod Jurandvora. Vrlo brzo su izradili još jednu kopijiu i postavili je na neko drugo mjesto.
Za kraj da napomenem kako je u sklopu Aleje glagoljaša postavljena i treća kopija našeg jezičnog i kulturnog spomeničkog blaga.
Ante Jakus, 6.b,
listopad, 2018.
Suton u polju
Jesen je probudila sve svoje boje. Raznobojno lišće prekrilo je cijeli put do malenoga polja. U tom je polju suton najljepši.
Raspjevane ptičice zauzele su svoja mjesta po granama te radosno cvrkutale. Maleni zečevi tražili su put do svojih nastamba. Ljiljani su se ljuljali uživajući u cvrkutu ptica. Haljina radosnog maslačka otela je poglede zadnjih sunčevih zraka. Malene vjeverice odlučile su izaći iz svojih rupa i uživati u sutonu s ostalima.
Predivne boje cvijeća zadivile su pčele koje im nisu mogle odoljeti. Vjetar je,uz neodoljivu melodiju ptičica,ljuljao veliko hrastovo stablo. POlje je bilo prepuno malih životinja koje su uživale u sutonu. Svi su u polju bili očarani bojama sutona. Bilo je tu narančaste, plave, bijele pa čak i ružičaste boje. Nitko mu nije mogao odoljeti. Djeca bi se navečer dolazila igrati u polje prekriveno očaravajućim bojama.
Ako propustiš suton, neka ti ne bude žao. On je svakog dana, u isto vrijeme, u tom polju.
Morena Dujmov, 7.a
studeni, 2018.